Dodatni materijali

Financijske institucije

Financijske institucije

Prepad se ne događa drugima

Novac je sam po sebi predmet interesa svih ljudi pa i onih koji ne prežu ni od čega da do njega dođu – krađom, razbojstvom, prijevarom. Zato su mjesta na kojima se manipulira gotovim novcem izložena povećanim rizicima, a posebno uplatno – isplatna mjesta (šalteri) financijskih institucija na kojima se moraju nalaziti veće količine novca na dohvatu jer im je i glavna svrha omogućiti klijentima da do njega dođu čim lakše i brže. Kako bi došli do novca, kriminalci su svoje prijetnje oružjem spremni i ostvariti i često u medijima možemo čitati o ljudskim žrtvama kao posljedici razbojništva.

Izravne materijalne štete (gubitak novčanih i drugih vrijednosti te štete na opremi) uslijed pojedinog razbojništva dosežu milijunske iznose, a neizravne (izgubljeni radni dani, izgubljene veze s klijentima, psihološki problemi djelatnika i posljedične parnice, gubitak poslovnog ugleda) su podjednake.

Ulaganje u zaštitu je dobra investicija

Ulaganje u sustav zaštite je razmjerno maleno u odnosu na ostale infrastrukturne sustave pa tim više opravdano zbog niza pogodnosti koje jamči. Uz značajno manje rizike i štete, tu je i smanjenje troškova održavanja, dulji životni ciklus sustava, kvalitetnija analiza i izvještavanje, bolje upravljanje procesima, brža reakcija na promjene. Ulaganje u mjere zaštite stimuliraju i osiguravajuća društva odobravanjem bonusa na premiju osiguranja djelatnika, imovine i poslovanja, a primjena mjera zaštite financijskih institucija je državi u interesu te je u nekim zemljama, npr. u Hrvatskoj, i propisana. Iskustva Alarm automatike d.o.o. podudaraju se s rezultatima svjetskih istraživanja o isplativosti ulaganja financijskih institucija u sustave tehničke zaštite.

Više je ciljeva koje se želi ostvariti uvođenjem mjera zaštite - izbjeći napad, smanjiti štetu te pomoći u otkrivanju i kažnjavanju počinitelja – a da bi se primijenile mjere kojima se oni efikasno ostvaruju potrebno je osmisliti kvalitetan i adekvatan koncept zaštite. Ugroženost objekta može se iskazati i matematičkom veličinom na način da se čimbenici koji ju povećavajuČimbenici ugroženosti:
- prethodni napadi (razbojstva)
- makro lokacija
- mikro lokacija
- veličina objekta
- vrijednosti u objektu
- organizacija (arhitektura) prostora
- broj uplatno-isplatnih radnih mjesta
- dostupnost kase – broj prepreka do prostora za smještaj kase
- dostupnost novca – broj prepreka do novca na uplatno-isplatnim radnim mjestima
- prosječni dnevni broj stranaka
i koji ju smanjujuČimbenici sigurnosti:
- tjelesna zaštita
- brzina intervencije policije i zaštitara
- mehanička zaštita ( Prepreke - vremenska zadrška pomoću mehaničkih prepreka)
- organizacijske mjere
- protuprepadni sustav
- kontrola pristupa
- videonadzor
- integracija sustava
- dinamička prosudba ugroženosti i unaprjeđenje zaštite
- edukacija zaposlenika, kontrola i testiranje
stave u međusoban odnos kako je to napravljeno u Preporuci HCZ-a za kvantifikaciju procjene ugroženosti i kategorizaciju objekata zaštite obveznika zakona minimalnih mjera zaštite financijskih institucija. Čimbenici sigurnosti iz ove Preporuke u velikoj mjeri podudaraju s rezultatima istraživanja J. P. Freeman Co., Inc. o čimbenicima koji utječu na smanjenje rizika.

Kako bi se ukupna ugroženost smanjila, u objektima povećanih rizika kao što su banke treba primijeniti više zaštitnih mjera. Primjena protuprovale, kontrole pristupa i videonadzora bitno utječe na smanjenje ugroženosti objekta, a ovisno o mjerama zaštite te načina i stupnja njihovog provođenja štete se mogu smanjiti od 2 do 20 puta.

Nove tehnologije omogućavaju efikasna i ekonomična rješenja

Mjere zaštite ne smiju otežavati mogućnost interakcije klijenata i bankara i jednostavnost poslovanja pa je važno primijeniti nove tehnologije koje omogućavaju integralna rješenja utkana u poslovne procese, napose TCP/IP poslovnu mrežu. Mogućnosti novih tehnologija kao što su megapikselna rezolucija i videoanalitika IP videonadzora, biometrija, beskontaktna kontrola pristupa, IP komunikacija, interlocking, pouzdana bežična protuprovala i protuprepad bitno povećavaju efikasnost sustava tehničke zaštite a pri tome ne otežavaju poslovanje.

Nove tehnologije omogućavaju i značajne uštede na troškovima komunikacije s dojavnim centrom, potrebnom broju kamera, broju zaštitara/operatera na objektu, broju zaštitarskih intervencija, servisima i održavanju te implementaciji i dogradnji sustava. Pri njihovu uvođenju ne smije se zaboraviti na uspostavu adekvatnih procedura i neophodnost edukacije zaposlenika za korištenje sustava.

Vrijednost i funkcionalnost informacija o stanju i promjenama unutar sustava tehničke zaštite bitno se povećava njihovom centralizacijom na jednom mjestu, analizom informacija te njihovim prosljeđivanjem dojavnim i / ili nadzornim centrima koji mogu adekvatno intervenirati u situaciji provale, prepada, požara ili kvara na uređajima. Integracijom se omogućava razmjena informacija između različitih sustava čime se postiže viši stupanj ispravne prosudbe o potencijalno rizičnim događajima u i oko objekta te se osiguravan automatsko postupanje. Sustav tehničke zaštite moguće je integrirati i s ostalim informatičkim sustavima korisnika. Za zaštitu trezora treba primijeniti i adekvatne mjere mehaničke i tjelesne zaštite. Veza sustava sa CTN-om olakšava redovitost i proaktivnost održavanja čime se vijek sustava produžuje a isplativost povećava.