Dodatni materijali

Protuprovala, protuprepad i vanjska zaštita

Protuprovala, protuprepad i vanjska zaštita

Kriminalci biraju nezaštićena mjesta

Svrha protuprovalne zaštite je otkrivanje i signalizacija pokušaja provale u štićeni objekt. Lokalna signalizacija će alarmirat počinitelja i ljude u okolini, a signalizacija dojavnom centru ili odsutnom korisniku će omogućiti intervenciju. Protuprepadnu zaštitu aktiviraju ljudi koji su se unutar štićenog prostora zatekli u opasnosti od npr. razbojništva kako bi iz dojavnog centra mogli uputiti pomoć. Sustavi vanjske zaštite namijenjeni su detekciji pokušaja provale već na prilazu objektu štićenja. Sustavi protuprovale, protuprepada i vanjske zaštite uglavnom se izvode kao jedinstven sustav kojem je glavna funkcija zaštitna. Kako bi se njima ostvarila najvažniji preventivni učinak (kriminalci za napad biraju nezaštićene objekte) potrebno ih je izvoditi sukladno propisima i pravilima struke.

Unatoč tome što se sustavi protuprovale primjenjuju znatno duže od ostalih sustava tehničke zaštite njihova zastupljenost na tržištu raste. Tome pridonose pad cijena uređaja, mogućnost nadogradnje detektorima stanja okoline (požara, plina, ugljičnog monoksida, poplave itd.) te značajni popusti na premije osiguranja imovine.

Kako bi se prevenirale krađe, provale i razbojništva dobro je zaštitu objekata provoditi u četiri zone: Okolna vanjska zaštita; Vanjska zaštitna pregrada; Unutarnja zaštitna pregrada i Unutarnja zaštita.

Dojavni centri nude intervenciju, a centri tehničkog nadzora informaciju

Za mnoge korisnike alarmnih sustava lokalno uzbunjivanje (sirena) ne predstavlja dovoljnu mjeru zaštite te se odlučuju za dojavu signala alarma zaštitarskim dojavnim centrima - centralizaciju. U slučaju alarma interventna ekipa dolazi na štićeni objekt, utvrđuje o kakvom se problemu radi te izvještava korisnika i nadležne službe. Nove tehnologije omogućavaju i dojavu signala alarma SMS-om na mobitel korisnika. Korisnici koji ne žele usluge intervencije, a žele osigurati punu ispravnost i funkcionalnost svog alarmnog sustava mogu nadzirati njegovu ispravnost korištenjem usluge Centralnog tehničkog nadzora.

Tehnologije za veću pouzdanost

Udio sustava baziranih na bežičnoj tehnologiji dosegao je čak 45% (20% je isključivo bežično, a preostalo su kombinirani žičano/bežični sustavi). Koriste se kada se žele izbjeći građevinski radovi i uštedjeti na vremenu za instalaciju, jednostavno su i fleksibilni. Primjena IP tehnologije koja omogućava povezivanje s informatičkim sustavima je također u porastu a glavna prednost je smanjivanja troškova korisnika i to i investicijskih (u opremu i uređaje) i troškova održavanja.

Mrežna (IP) komunikacija se zbog visoke pouzdanosti sve više koristi – neprestano je nadzirana pa operater dojavnog centra odmah zna ako je negdje prekinuta.

Verifikacija alarma smanjuje troškove

Mada je broj lažnih alarma sve manji, oni su još uvijek velik problem alarmne industrije. Osim što uzrokuju neosjetljivost i otpor okoline prema alarmnim sustavima, generiraju nepotrebne troškove: korisnici plaćaju nepotrebne intervencije a zaštitarski dojavni centri trebaju više ljudi i interventnih vozila. Broj lažnih alarma se može smanjiti edukacijom korisnika, redovitim održavanjem sustava i primjenom tehnologija koje omogućavaju verifikaciju alarma npr. slijednu detekciju ili audio provjeru. Najnapredniji način provjere signala alarma je videoverifikacija.

Centralizacija, integracija i održavanje dodatno povećavaju isplativost sustava, a za svaku od tih funkcija je Alarm automatika d.o.o. razvila vlastite softvere i modele.